Home Novosti Zanimljivo o Prukljanskom jezeru!

Poučan tekst o Prukljanskom jezeru.

Autorica : Lucija Mikulandra

Wikipedia me je ponukala na pisanje malo opširnijeg teksta o Prokljanskom jezeru. Zašto? Zato jer na “najjačoj” i najopširnijoj stranici na internetu piše svega dvi rečenice o mom Prukljanu.
Znan da će velika većina Vas samo privrtit ovaj status i reći da je besmisleno to šta san uopće započela. Smatran da drugo po veličini jezero u Hrvatskoj zaslužuje biti opširnije opisano, prvi (mislin i dovoljan) razlog je taj šta je prometno jako bitan za dolazak kako do Skradina/ NP Krka, tako i do ostalih mista šta ga okružuju. Pa započnimo;
Jezero površine 11 km2, koje se nalazi u donjem toku rijeke Krke, a povezano je s morem uskim kanalom koji završava kod Šibenske luke.
Zbog povezanosti s morem, voda u jezeru je u donjim slojevima slana, a pri površini slatka.
Sjeverni i južni dio jezera je plitak u prosjeku 4 metra, dok sredisnji dio jezera iznosi 20-25m.
U sjevernom dijelu jezera nalazi se otočić Stipanac, po crkvici sv. Stipana, koja se tu nalazila u antičko doba.
U rimsko vrijeme je bio povezan s kopnom uz pomoć nasipa. Nalazi se na jako atraktivnom području, a uzvodno rijekom Krkom dolazi se do nacionalnog parka Krka.
Prokljansko jezero je prirodni fenomen – kriptodepresija – jer mu je površina iznad površine mora, a dno ispod razine mora, te zbog svoje ljepote i raznolikosti privlači sve veći broj turista.
Okružuje ga četiri mjesta: Bilice, Zaton, Raslina i Skradin.
Od Šibenika do samog ulaza u Prokljansko jezero proteže se Prokljanski kanal u kojem najveća dubina iznosi 36m, točno ispod Šibenskog mosta. U tom kanalu na dvije lokacije vrši se uzgoj riba(orada i brancina), te na desetak lokacija uzgoj dagnji (pidoča) koje su zbog miješanja slatke i slane vode jedne od najkvalitetnijih u Hrvatskoj.
Isto tako, prilikom velikih padalina, te velike količine slatke vode koje donese rijeka Krka uzgajivači školjaka imaju velike probleme jer dođe do masovnog pomora dagnji.
Od sjeveroistočnog ruba jezera proteže se kanal koji spaja jezero sa gradom Skradinom, koje je najstarije naselje u županiji Šibensko-kninskoj.
Na sjeverozapadnom dijelu jezera se nalazi mali kanal kroz koji se riječica Guduća također ulijeva u jezero. Gudućki kanal proglašen je od stane ministarstva mora kao posebno stanište za mrijest, te je kao takav zabranjen za svaku vrstu ribolova.

Mjesta koja okružuju Prokljan, njihove općine te mjesni odbori pokrenuli su peticiju prema misistarstvu mora, prometa i turizma u Zagrebu, zbog promjene imena iz Prokljanskog jezera u Prukljansko more. Peticija je još uvijek na razmatranju, a pokrenuta je zbog toga jer Prukljan zaista nije jezero po svim aspektima istog. To su; veći salinitet od bočate vode, a to možemo vidjeti po fauni „jezera”.
Naime svi morski organizmi te ribe obitavaju tu, a u zadnje vrijeme ribari sve česče nailaze i na glavate želve(kornjače), dok u isto vrijeme u akvatoriju Prukljanskog mora ne živi niti jedna vrsta riječne niti jezerske ribe.
Zadnje dvije godine općine Zaton, Raslina, Bilice, te grad Skradin organiziraju projekt nazvan Prukljanski gušti, koji je sve više posjećivan od strane turista ali i ljudi iz okolnih mjesta Šibenika. Za one koji ne znaju, Prukljanski gušti su sportsko-zabavna turistička manifestacija koja je prošle godine polučila izniman uspjeh. Prukljanski gušti zamišljeni su za druženje mještana i turista iz Zatona, Bilica, Rasline i Skradina čije se ekipe natječu u tradicionalnim sportovima i običajima ljudi koji gravitiraju Prukljanu.

Leave a Reply